Analiza književnog djela

Književnost budi misli i osjećaje. Jedan od načina da istražite te misli je analizirati književno djelo, pa smo Vam odlučili pokazati kako to napraviti na ispravan način. Za ovu priliku odabrali smo uspješnicu Zidjan, poznate nakupine Sinestet feat. Alejuandro Buendija.

„zemlje iman dozvole neman nije me briga ziđat se spreman“

-Ovdje se veliča zemlja i vozačka dozvola. Posebno se ističe kvaliteta vozačke dozvole, te njena otpornost na sunce i ostale atmosferilije.  Pjesnik je takođe tija reć da ga nije briga, tj. da se „nije brija“ jer „briga“ dolazi od skraćeno „brij ga“ tj. „obrij ga“, pa se može zaključiti i da ga je obrijao prije skladanja pisme ili u najmanju ruku prije ziđanja, a moguće da je ziđa i brija istovremeno..

„ziđat se mora dizat kuću netriban nacrt ni pomoć stručnu“

-„ziđat se mora“ je stih u kojem se referira na japansku tehnologiju gradnje gdje se stambeni blokovi grade na popularnim „luftmadracima“ ili na književnom dijalektu „zrakotkaninskim kontajnerima“. Na ovaj način izgrađeno je predgrađe Osake, te Čačićevi stanovi u Zemunu. Dalje u stihu navodi se  rječica „netriban“ u kojoj je više nego očito da je pjesnik podlegao modernim trendovima te je non-stop na internetu, točnije on „net riba“, odnosno poput ribeža za kupus riba Internet. On ga jednostavno uništava.

„krvi san divlje pa ziđan divlje kažu mi nesmin pa ziđan dvije“

-stih u kojem se igra terminologijom „nesmin pa ziđan dvije“ vraća se u prošlost gdje je isto tako nag  bludničio pored otvorenog prozora po obližnjoj susjedi te je nakon zabrane nastavio isto, ovaj put po obližnjoj i po onoj nešto dalje..

„ziđat ću više od Himalaja ima se para i materijala“

-Tu se ne zna što je pjesnik htio reći

„ziđan bazen ziđan saunu nek cilo misto dobije traumu“

-Ovdje se jasno vidi pjesnikova nasilnička povijest. On ziđa bazen i saunu, pretpostavlja se ne istovremeno već naizmjence, te se u pauzama od ziđanja bazena okrepljuje u sauni, a od okrepe u sauni ukrepljava u ziđanju bazena. Uz sve to još je stigao ozljeđivat (Trauma -plurals: traumata, traumas-na hrvatskom „rana“) nevine žitelje mista.

„neka svi pate entetetejatre kad se doma vrate nek zovu psihijatre“

-ovdje se naslađuje na, u prethodnom stihu iznesene, nakane ka ozljeđivanju. Isto tako i navodi da potraže psihijatrijsku pomoć ako misle da im se dešava nešto neuobičajeno.

„vidiš ono brdo soriču ga minon i tu ću fino ziđat kazino“

-gdin. Sorić, česta je tema dalmatinske pisme pa se tako i ovdje pojavljuje u ulozi brda.

„ziđaću hotel di je bila šupa makiju potpalit sa projektom od GUP-a“

-tu je nejasno da li je „Šupa makju“ zapravo staroslavenski naziv za drevni Mc Donaldsov restaurant iz EX YU regije ili je pak staroslavenski naziv za drevni Mc Donaldsov restaurant iz EX YU regije. Taj dio vjerojatno nikada nećemo saznati, no jedno je jasno-pjesnik je ovdje joint potpalio projektilom.

„a tamo livo di je ono malo čisto e na to misto ziđat ću disko“

-Livo je moderan naziv za Livno (Megalopolis u jogozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeverozapadno od Hercegovine, a livo od gradova s desna.). Ovaj stih opisuje i prvo pjesnikovo seksualno iskustvo koje je okarakterizirao kao „malo čisto“.

„dovešču cecu pa ću šnjon u svoj separe pit don perinjon“

-„ščuceca“ je još jedan od starih hrvatskih izraza koji se upotrebljavao prilikom nestanka struje u domaćinstvu. Seljani bi se u takvoj situaciji okupili u krug i klečeći zatvorenih očiju izvikivali „ščuceca, ščuceca!…“ sve dok se struja ne bi pojavila ili do potpune iznemoglosti. Upotreba uljanih svjetiljki bila je najstrože zabranjena. Ovdje je ščuceca stavljena u kontekst zrake svjetlosti koja obasjava don perinjon-posebnu spužvu s kojom se pere posuđe, a poznatom i po nazivu perinjon što vuče korijen od „peri s njon“

„ziđan ziđan jer se mora ziđan ziđan sve do mora“

-u ovom se stihu priziva črna magija

„sičen šumu unu kraj potoka ziđan odoka priko cilog otoka“

-„sičen šumu unu“ glasovna promjena-Ečjijizacija gdje se „eč“ mijenja u „ič“ ispred „e“ koje dolazi prije „n“ nakon čeka u 90% slučajeva ide riječ „šuma“

„pal bager pal pikamer suč rukave“
PIKAMER

-još uvijek teško za odgonetnut iako novija istraživanja idu u prilog teoriji da je bager (inače, u Dalmaciji često upotrebljavan kao prijevozno sredstvo za svakodnevnu uporabu) pao s litice. No, drugi dio nam ipak govori kako je pjesnik u općenju s osobama ljepšeg spola, umjesto svoje muškosti, koristio pikamer, te je prije čina zasukavao rukave. Postupak zasukavanja rukava najčešće je ponavljao tri do pet puta prije općenja s pikamerom